SA PORTALA SLAVONSKE EPARHIJE SPC

PAKRAC - Knjiga episkopa pakračko slavonskog Jovana "Istoriografija holokausta u Jugoslaviji" (izdanje na srpskom jeziku) večeras je promovisana u prepunoj sali Vladičanskog dvora u Pakracu.
Govoreći na promociji prof. dr Tomazo Delera sa Univerziteta Tuskia u Viterbu u Italiji rekao je da je knjiga vladike Jovana ustvari udžbenik o holokaustu.
"Vladika Jovan je dao svim budućim istraživačima neophodan alat, jer ovdje se nalazi najbolji prikaz problema i literature koja se tiče holokausta. Sama knjiga je počela da se rađa u našim dugim razgovorima u Jerusalimu na ovu temu", rekao je prof. Delera.
On je istakao da je "Istoriografija holokausta u Jugoslaviji" svojevrsna teorija holakausta u Drugom svjetskom ratu i da postavlja ključna pitanja i daje odgovore na  pitanja koja je razlika između holokausta i genocida, da li je antisemitizam i drugdje u Evropi isti kao i u Jugoslaviji, te kakva je uloga u holokaustu Italije i posebno Rimokatoličke crkve.
Posebnu pažnju prof. Delera posvetio je upravo poglavlju o "dobrim Italijanima" i ulozi pape Pija XII u Drugom svjetskom ratu, ali i ulozi kardinala Stepinca.
"Papa je pokušao da zauzme neutralnu poziciju u tim dešavanjima, ali to je bilo nemoguće jer su mnoge katoličke države bile fašističke, kao što je bila i NDH. Kada je Stepinac u pitanju nisu problem samo njegovi ideološki stavovi, nego i direktno izvršenje zločina koje je počinio njegov kler", rekao je prof. Deler s čim su se složili i ostali promoteri.
Prof. dr Simha Epštajn sa Jevrejerskog univerziteta u Jerusalimu rekao je da o istoriji holokausta nije lako pisati ni u jednoj zemlji, a posebno ne u višenacionalnoj, kakva je bila Jugoslavija, jer se odgovornost za zločine uvijek međusobno prebacuje sa jednog na drugi narod.
"Komunistička retorika nije pominjala ni nacionalnost zločinaca, ni žrtava. Kada su Jevreji u pitanju o tome se još i čulo jer su u Drugom svjetskom ratu masovno ubijani u cijeloj Evropi, ali nije bilo dozvoljeno da se pominje stradanje Srba i srpske žrtve. Padom socijalizma vraća se sloboda da može da se piše, ali tada dolazi do krivih interpretacija, minimalizuju se zločini nad Jevrejima i Srbima, pa se čak i rehabilituju neke ličnosti odgovorne za njih, posebno u Hrvatskoj", rekao je prof. dr Epštajn.
Posebno je istakao da istoričari u Jad Vašemu vladiku Jovana smatraju samim vrhom istraživanja holokausta.
Govoreći o knjizi, direktor Sektretarijata za vjere Republike Srpske, istoričar, Dragan Davidović rekao je da se posmatranje istraživanja holokausta u Jugoslaviji, kojim se u knjizi bavi vladika Jovan, može posmatrati preko njegove analize u doba socijalizma od 1945. do 1980. godine, kada su se tim pitanjem bavili rijetki, i nakon 1980. godine kada su mlađi istraživači počeli da otvaraju arhive.
"Vladika Jovan u ovoj knjizi dao je osnovna upustva sa spiskom literature za svakog onog ko dalje želi da se bavi istraživanje holokausta ili pitanjem genocida nad Srbima i Romima u Drugom svjetskom ratu u Jugoslaviji. Ovo je izuzetno istorijsko dijelo koje ne potencira puki inventar zločina holokausta, nego na jasnim činjenicama nedvojbeno daje i naučno opredjeljenje njenog autora", rekao je Davidović.
Vladika Jovan rekao je da je knjigu napisao uz mentorsku palicu njegovog profesora, jednog od najvećih istraživača holokausta, Davida Bankiera.
"Obojica smo shvatili da nema knjige u kojoj može na jednom mjestu naći sve ono što je u svijetu, ali i ovdje, objavljeno o holokaustu u Jugoslaviji. Ova knjiga bila je posljednje što je prof Baniera pogledao prije svoje prerane smrti", rekao je vladika Jovan, ističući ipak da je naučno istraživanje o holkausta i genocidu  u Jugoslaviji u Drugom svjetskom ratu u posljednjih deset godina daleko otišlo.
Promociji knjige "Istoriografija holokausta u Jugoslaviji" prisustvovali su i predsjednik Srpskog narodnog vijeća u Hrvatskoj Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog demokratskog foruma u Hrvatskoj Veljko Džakula, predsjednik SKPD Prosvjeta iz Zagreba Čedo Višnjić, direktor Republičkog zavoda za zaštitu spomenika RS  Slobodan Nagradić, ali i veliki broj studenata Filozofskog i Fakulteta političkih nauka iz Banjaluke.